Naučnici utvrdili dvije životne dobi, odnosno dva kritična trenutka kad se ubrzava starenje

Starenje nije tako linearno

Možda zvuči nelogično, ali starenje nije gladak ili linearan proces. Prethodne studije su već pokazale da se bolesti povezane sa starenjem - pa čak i rizik od smrti - ponekad mogu neočekivano pogoršati. Alzheimerova bolest i kardiovaskularne bolesti su glavni primjeri ovog obrasca. Ali šta pokreće ta nagla povećanja? I postoje li određene faze života u kojima smo više izloženi riziku od ovih ubrzanja?

Iznenađujući nalazi sa Stanforda i iz Singapura

Upravo su to pitanja na koja je međunarodni tim naučnika sa Univerziteta Stanford (Kalifornija, SAD) i Nacionalnog univerziteta u Singapuru pokušao odgovoriti. Da bi to učinili, regrutovali su 108 kalifornijskih volontera - muškaraca i žena starosti između 25 i 75 godina - i pratili ih u prosjeku 20 mjeseci (pri čemu su neki učesnici ostali i do sedam godina).

Bonus video

U redovnim intervalima od nekoliko mjeseci, istraživači su prikupljali širok spektar bioloških uzoraka od svakog učesnika. Govorimo o krvi, koži, stolici, slini, urinu - šta god vam padne na pamet. Ukupno su izmjerili preko 135.000 različitih bioloških parametara (uključujući proteine, lipide, metabolite, markere upale, hormone , bakterijske vrste iz kože, crijeva i mikrobioma usta, DNK, mRNA i još mnogo toga) iz 5.405 uzoraka. Sveukupno, naučnici su analizirali više od 250 milijardi podataka.

Dva kritična trenutka

Rezultati njihovog istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Aging, bili su podjednako upečatljivi koliko i specifični. Ispostavilo se da se samo 6,6% izmjerenih parametara mijenja potpuno linearno tokom starenja. Za preostalih 81%, promjene se dešavaju na nelinearne, često neočekivane načine.

Najznačajnije je to što su istraživači istakli dva doba u kojima se događaju dramatične promjene u našoj biologiji:

- U 44. godini života: Dolazi do značajnih poremećaja u metabolizmu lipida, alkohola i kofeina, kao i u sistemima povezanim s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, funkcijom mišića i zdravljem kože.

- U 60. godini života: Još jedan veliki val promjena utiče na metabolizam ugljikohidrata, kao i na regulaciju imunološkog sistema i funkcije bubrega. Kao i kod 44. godine, ove promjene također dotiču puteve povezane s kardiovaskularnim bolestima, zdravljem mišića i kožom.

Dakle, šta bi moglo biti iza ovih ubrzanja?

Prvi autor studije, Xiaotao Shen, objašnjava: "Ovo ukazuje na to da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama koje se vide kod žena u četrdesetim godinama, vjerovatno postoje i drugi, značajniji faktori koji djeluju i kod muškaraca i kod žena".

Novi tragovi za zdravo starenje

Ovi nalazi su vrijedni jer pružaju svjež uvid u biološke i molekularne puteve koji leže u osnovi ljudskog starenja . Veliki broj istraživanja već sugerira da je biološko starenje povezano sa gotovo svakom bolešću. Razumijevanjem molekularnih promjena koje stoje iza toga, naučnici bi mogli identifikovati nove terapijske ciljeve - dajući nam bolju šansu da živimo duže i zdravije. A ko to ne bi želio?

➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad